Dan bijelih traka

Benjamina Karić na Dan bijelih traka dodijelila Zahvalnice grada Sarajeva

Simbolično, na Dan bijelih traka, gradonačelnica Benjamina Karić dodijelila je Zahvalnice Grada Sarajeva odvažnim i hrabrim ljudima koji su svojim beskompromisnim zalaganjem doprinijeli istini, pravdi, miru i slobodi Bosne i Hercegovine i svih njenih građana.

Veliko hvala…

– Alanu Tiegeru, bivšem tužiocu MKSJ,

– Maggie O'Kane, dopisnici i filmskoj redateljici koja je prenosila istinu o opsadi Sarajeva i nasilju nad ženama,

– Royu Gutmanu, američkom dopisniku koji je među prvima posjetio zatočeničke logore u Prijedoru i otvoreno pisao o njima,

– Fabrice Dekonicku, ratnom fotografu koji je okom kamere zabilježio priče  preživjelih svjedoka i

– Fikretu Aliću, bivšem logorašu Keraterm i Trnopolje koji je otkrio okrutnosti zločina koji su počinjeni u logorima.

„Hvala što ste uz nas kada je to bilo najteže i što danas svi zajedno nastavljamo borbu za bolju budućnost i nove generacije! Hvala što ste istinu o zločinima i agresiji na ovu zemlju beskompromisno prenosili svijetu! Ovaj grad nikada ne zaboravlja svoje istinske prijatelje“, poručila je Karić.

Preuzeto sa: https://www.sarajevo.ba/bs/article/14492/benjamina-karic-na-dan-bijelih-traka-dodijelila-zahvalnice-grada-sarajeva

 

Dan bijelih traka

SAMIR AVDIĆ: STANOVNICI PRIJEDORA DOŽIVJELI SU SUDBINU JEVREJA U DRUGOM SVJETSKOM RATU

Međunarodna konferencija na temu “Ratni zločini u Prijedoru i okolini – poruke za budućnost”, održana je danas, 31. maja u sarajevskoj Vijećnici.

Grad Sarajevo je u martu prošle godine donio Odluku o Danu sjećanja na zločine protiv čovječnosti u Prijedoru i okolini i utvrdio 31. maj kao Dan sjećanja na žrtve u Prijedoru i okolini.

Cilj obilježavanja Dana sjećanja je odavanje počasti žrtvama i preživjelima zločina u Prijedoru koji su uključivali masovna pogubljenja, silovanja, otvaranje logora i druga teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava.

Zamjenik gradonačelnice Sarajeva Samir Avdić kazao je da su na današnji dan prije 30 godina stanovnici Prijedora doživjeli isto što su u Drugom svjetskom ratu doživjeli Jevreji.

“Prvo su bili obilježeni, zatim protjerani u logore, a potom ubijani. Od njih je zatraženo da na svojim domovima istaknu bijela platna, a da na ruke stave bijele trake, kako bi se razlikovali od srpskog stanovništva. Ubrzo su formirani logori, gdje su zatvorenici mučeni, maltretirani, ponižavani i lišeni dostojanstva. Njihova lica, poput onih u Aušvicu, vapila su za pomoć i spas”, kazao je Avdić.

Dodao je da je zbog okrutnosti zločina i slika koje su obišle svijet, svjetska javnost alarmirana i pokrenute su istrage koje su dovele do formiranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Poštujući mandat Informativnog centra Sarajevo koji djeluje u sklopu Grada Sarajeva, Međunarodna konferencija je osmišljena da promovira dostignuća Tribunala na utvrđivanju činjenica u vezi sa zločinima počinjenim u Prijedoru i okolini i osiguravanju pravde za žrtve.

Konferencija je završena porukama mira koju su pročitali učenici OŠ „Mehmedalija Mak Dizdar“ uz pjesmu legendarnih Indexa „Da sam ja neko“.

U znak sjećanja na žrtve zločina protiv čovječnosti u Prijedoru, na Vijećnici su projicirana imena i prezimena 102 ubijene djece.

Organizatori konferencije su Grad Sarajevo – Informativni centar o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, Udruženje “Pravnik” i Memorijalni centar Sarajevo, uz svesrdnu podršku i partnerstvo Evropske Unije u BiH, UNDP BiH, OSCE misije u BiH, Fondacije Konrad Adenauer-program vladavine prava u Jugoistočnoj Evropi, JP Sarajevo, Udruženja “Bosna” (Holandija), JU “MESS”, Udruženja logoraša Kozarac, kao i uz podršku Informativnog programa Mehanizma za pogođene zajednice (poseban odjel Rezidualnog Mehanizma – bivšeg Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju). Cjelokupni dizajn, grafičku pripremu materijala konferencije realizirala je Šejla bratić, vlasnica grafičkog studia ,,Not Your Chibi’’.

Pored Udruženja žrtava Kozarac, konferenciji je prisustvovao i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Kemal Ademović.