Vijesti Informativnog centra o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Sarajevo
Izložba fotografija “BOL MAJKI SREBRENICE”, autora Ahmeta Bajrića – Blicka
Izložba će biti otvorena za javnost od 20. do 27. septembra 2024. godine
Datum i mjesto otvaranja izložbe: Petak, 20.09.2024. godine u 15.00 sati; Veliki park, Sarajevo Centar
Na ovoj stranici možete pronaći informacije o autoru i izložbi, kao i pogledati video obraćanja te video arhivu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove i Informativnog centra o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Sarajevo.
O AUTORU
Ahmet Bajrić-Blicko, rođen je 1954. godine u Gornjem Šepku kod Zvornika.
Fotografijom se bavi više od 40 godina. Sarađivao je sa brojnim listovima i časopisima na prostoru bivše države, kao sto su: Oslobođenje, Večernje novine i Politika. Nakon rata bio je više od 20 godina stalni saradnik lista Dnevni avaz. Od 2020. godine je u zasluženoj penziji, a honorarno radi za web portal Politicki.ba i osnivač je portala BH reporter.ba koji redovno dopunjava sa svojim fotografijama. U vremenu agresije na Bosnu i Hercegovinu bilježi najvažnije događaje vezane za odbranu i stradanje. Jedini je fotoreporter koji je ovjekovječio proboj srebreničkih Bošnjaka koji su preživjeli genocid, na teritoriji pod kontrolom Armije BiH u Nezuku kod Šapne. Svojim objektivom i dalje neumorno prati sve događaje na području BiH i šire. U tome mu pomažu nasljednici, unuk Ahmed Bešić i kćerka Mersiha Besić, a talenat i sve veći interes za fotografiju pokazuje i mladi unuk Ajdin Bešić.
O IZLOŽBI
Otvaranje izložbe “BOL MAJKI SREBRENICE”, Sarajevo: https://icmksj-sarajevo.ba/u-velikom-parku-u-sarajevu-otvorena-izlozba-bol-majki-srebrenice-autora-ahmeta-bajrica-blicka/
Prošlo je 29 godina od genocida, ali svake godine žene Srebrenice se sjećaju svojih sinova, očeva, muževa koje su izgubile na najtragičniji mogući način. Genocid u Srebrenici se smatra najgorim pokoljem civila u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
U godinama nakon toga, tijela su iskopana, a žrtve identificirane DNA ispitivanjem. Oko 1000 žrtava ostaje da se pronađe. Ono što se dogodilo u Srebrenici označilo je sramotu za međunarodnu zajednicu jer je grad Srebrenica 1993. proglašena ,,sigurnom zonom’’ UN-a za civile.
Majke ostaju da se bore dok ne pronađu i posljednju kost svojih najmilijih.
ONE SU MAJKE SREBRENICE
One su žene koje punih 28 godina ne odustaju od borbe za dostojanstvo svojih sinova, braće, muževa ubijenih u julu 1995.godine u genocidu u Srebrenici.
Njihov život, nade, radosti i tuge, punih 28 godina ispisuje svakodnevna borba za istinu i pravdu – istinu o mjestima ubijanja i skrivanja posmrtnih ostataka njihovih sinova, muževa, braće, rođaka i pravdu za njihove ubice.
Iako je tuga znak po kome se prepoznaju, strah od suočavanja sa mjestima na kojima su ubijani njihovi najmiliji, strah od suočavanja sa njihovim ubicama, strah od njihovih prijetnji i uvreda, nikad nisu pokazale.
Njihova hrabra srca krvarila su nad grobnicama u kojim su bila sakrivena tijela njihovih najmilijih, suočavala su se sa negatorima genocida, u haškim sudnicama ispred sebe su gledale lica ubica svojih sinova, njihovih naredbodavaca, bivale su napadane, vrijeđane, ali nikad nisu odustajale.
One su majke, sestre, supruge, kćerke… koje punih 28 godina, svakog 11-og u mjesecu izlaze na proteste kako bi svijet podsjetile na zločin genocida u Srebrenici.
One su, jednostavno, majke, sestre, supruge, kćerke čija su se srca zaklela da na putu traženja istine o genocidu počinjenom u Srebrenici i kazne za počinitelje genocida, nikada odustati neće.
Na tom putu može ih samo smrt zaustaviti.
Njih svijet prepoznaje
kao MAJKE SREBRENICE.
Eksterni sadržaj:
Hronologija jednog genocida:
https://www.irmct.org/specials/srebrenica/timeline/bhs
VIDEO OBRAĆANJA
-
Sudija Graciela Gatti Santana, predsjednica MRMKS-a Video poruka za otvaranje izložbe Bol majki Srebrenice.
-
Nura Begović Predsjednica udruženja ,,Žene Srebrenice” iz Tuzle.
-
Ramiza Gurdić Ovaj video dio je projekta “Životi iza polja smrti” Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine i Memorijalnog centra Srebrenica tokom kojeg je snimljeno 100 svjedočanstava preživjelih svjedoka genocida. Sadržaji nastali tokom projekta dio su stalne postavke muzejskog prostora u Potočarima.
VIDEO ARHIV
Srebrenica kroz oči žena
- Za vrijeme i nakon genocida u Srebrenici počinjenog 1995. godine, žene su bile izložene velikim patnjama, bilo kao direktne žrtve, bilo tako što su izgubile najbliže muške rođake. #MRMKS podsjeća na njihovu hrabrost i odaje priznanje svim ženama, žrtvama srebreničkog genocida. Deo njihovih ispovjesti možete vidjeti u kratkom filmu „Srebrenički genocid kroz oči žena“
Dječak preživio strijeljanje
- Jul 14, 2019 – Na današnji dan 1995. godine, snage bosanskih Srba ubile su u selu Orahovac najmanje 800 muslimanskih muškaraca i dječaka iz Srebrenice. Preživjela je tek nekolicina. Među njima i sedmogodišnji dječak kojeg je spasao pripadnik vojske bosanskih Srba. Njihove priče možete čuti u videu: “Dječak preživio streljanje”