Zamjenik gradonačelnika Puharić zasadio drvo bosanskog bora u Aveniji drveća sjećanja

Više informacija na:

https://oswiecim.pl/oswiecim-w-parku-na-zasolu-rosnie-drzewo-poswiecone-sarajewu-kolejny-symbol-sily-nadziei-i-przetrwania/76969/

U Aveniji drveća sjećanja zasađeno je drvo karakteristično za Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o bosanskom bor, poklonu Sarajeva, koji sada raste u aveniji pored drveća koje su gradu Oswięcimu već poklonili Guernica, Dachau, Ukrajina i Hirošima. Drvo obilježava žrtve opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine, koja je trajala skoro četiri godine – od 1992. do 1995. – i bila je najduža u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Na događaju su, uz gradonačelnika Oswięcima Janusza Chwieruta, bili Predrag Puharić, zamjenik gradonačelnika Sarajeva; Gabriela Ghindea iz Instituta za sprječavanje genocida i masovnih zločina Auschwitz; kao i predstavnici lokalne samouprave iz županije i općine Oswięcim. Prisutni su bili i zamjenica predsjednika Sejma Dorota Niedziela, zastupnik Marek Sowa, Anna Skrzypińska – zamjenica direktora Muzeja Auschwitz-Birkenau – gradski vijećnici, direktori škola, predstavnici kulturnih institucija, Međunarodni centar za susrete mladih, prorektor Malopoljskog državnog univerziteta, članovi Okružnog vijeća Zasole i učenici  5 i 7 razreda Osnovne škole.

„Činilo se da se nakon iskustava Drugog svjetskog rata i Auschwitza, tragedije poput onih u Sarajevu ili Srebrenici nikada više neće ponoviti u Evropi. Život je pokazao drugačije. Pred našim očima, ono što se dogodilo u Bosni i Hercegovini, danas se događa u Ukrajini. Mnogi misle da je rat nešto strano, daleko – nešto što se nikada neće dogoditi. Ukrajina, ili događaji posljednjih dana u Poljskoj, pokazuju da je to moguće“, rekao je gradonačelnik Oświęcima Janusz Chwierut.

Drvo su zajednički zasadili gradonačelnik Oświęcima Janusz Chwierut; Predrag Puharić, zamjenik gradonačelnika Sarajeva; Gabriela Ghindea, direktorica programa za mediteranski bazen u Institutu za sprječavanje genocida i masovnih zločina Auschwitz; i Anna Skrzypińska, zamjenica direktora Državnog muzeja Auschwitz-Birkenau.

Dogradonačelnik Puharić je istakao u svom obraćanju važnost njegovanja kulture sjećanja i obilježavanja mirovnih događaja, kao što je sadnja drveta mira.

,,Danas se Sarajevo pridružuje ovom plemenitom društvu. Bosanski bor koji sadimo nosi uspomenu na naš grad pod opsadom od 1992. do 1995. godine – najdužu opsadu u modernoj evropskoj historiji. Skoro četiri godine Sarajevo je živjelo pod granatiranjem, snajperskom vatrom, hladnoćom i glađu. Hiljade života je izgubljeno. Ipak, Sarajevo je odbilo da napusti svoj identitet kao grad suživota, mjesto susreta kultura i vjera, olimpijski grad poznat po svojoj otvorenosti i gostoprimstvu. Suočeni s mržnjom, naši građani su izabrali solidarnost. Suočeni s uništenjem, sačuvali su zajedništvo. Suočeni s očajem, potvrdili su da mir nema alternativu.’’

,,Mirovni projekti su uvijek inspirativni. Ali danas, dok se krećemo kroz nestabilna vremena – kada se temeljne vrijednosti, pa čak i koncept mira, iskrivljuju – ovaj događaj sija kao dragocjeni tračak nade. Podsjeća nas da mir nije apstraktna ideja, već živa praksa, koja se njeguje kroz sjećanje, dijalog, obrazovanje i zajednicu.

Institut Auschwitz osnovan je kako bi se odalo počast svim žrtvama Holokausta i kako bi se lekcije te kataklizme prenijele u sadašnjost – kako bi se spriječilo da drugi budu meta nasilja zbog svog identiteta. Ovaj mandat provodimo širom svijeta kroz obrazovanje, obuku i kreativne inicijative poput današnje, koje tako lijepo prikazuju ono što ja nazivam pejzažima otpornosti.’’ Izjavila je Gabriela Ghindea, direkotrica Intituta za prevenicju genocida i masovnih zločina.

Grad Oświęcim je 2017. godine stvorio Aleju drveća sjećanja u parku Zasole, u blizini bivšeg njemačkog nacističkog koncentracionog logora Auschwitz. Ovaj mirovni projekat uključuje sadnju drveća s različitih mjesta u svijetu gdje su stanovnici patili zbog rata. Svako drvo simbolizira prijateljstvo, solidarnost i zajedničku predanost izgradnji svijeta bez nasilja i mržnje. Drveće stoji kao živi spomenici koji nose i upozorenje i nadu za budućnost.

Ovaj mirovni projekat ima za cilj promociju interkulturoloških odnosa, borbe protiv svih oblika rasizma, antisemitizma i netolerancije, te korištenje edukacije o holokaustu kao sredstva za sprečavanje genocida i masovnog nasilja. Svih izbrisanim civilizacijama gdje su ubijeni nevini civili u kriku smrti  patnja je ista. Stoga se moramo udružiti da glasovi mirovnih gradova kao što su grad Sarajevo i Oswiecim  odjekuju sve dalje i jače. Uz malo sreće, generacija naše djece će poslušati naše upozorenje. Kultura sjećanja može svima pomoći da lakše prebrode te teške traume, koje u različitom intenzitetu nose građani te zemlje.